NEMA UKIDANJA EKO TAKSE

Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore nema nameru da ukine eko-taksu, naknadu za korišćenje vozila u Crnoj Gori.
Ministar turizma Predrag Nenezić je predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore, koji su tražili ukidanje ili smanjenje eko takse, rekao da je ta vrsta naknade značajan izvor budžetskih prihoda, pa država ne razmišlja o njenom ukidanju. Predsednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović je kazao da eko taksa u opterećuje poslovanje i da se poslodavci žale na smanjenje profita zbog te naknade, uvedene u junu 2008. Od naplate eko takse, koja se naplaćuje strancima prilikom ulaska u Crnu Goru i domaćem stanovništvu kroz registraciju vozila, do sada je prikupljeno oko 15 miliona evra. Taksa je 10 do 150 evra, zavisno od vrste vozila i njegove mase. Prilikom uvođenja eko takse najavljeno je da će taj novac biti potrošen na projekte zaštite životne sredine i smanjenje emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača, ali Unija poslodavaca dovodi u pitanje način trošenja tog novca.

CRNA GORA I ENERGIJA

Razvoj društva, gledano globalno, u direktnoj je zavisnosti od mogućnosti proizvodnje dovoljnih količina energije, naročito električne. Sve zemlje svijeta, u manjoj ili većoj mjeri, se suočavaju sa ovim problemom. Neke zemlje su uspjele da obezbijede dovoljno energije za svoje potrebe, ali se suočavaju sa veoma velikim ekološkim problemima. Razlog za to je što u proizvodnji struje koriste velike količine fosilnih i nuklearnih goriva.

Ako sa globalnog pređemo na teren lokalnog i razmotrimo kakva je situacija u Crnoj Gori, uočljiv je konstantan nedostatak električne energije u dugom nizu godina. Procjenjuje se da će u ovoj godini nedostajati oko 40% potreba za električnom energijom. Već nekolike decenije nije urađen nijedan energetski objekat.

Kompletna proizvodnja zasniva se na klasičnim izvorima tj. koriste se hidro i termo elektrane.

Pored ovako nepovoljne energetske situacije u Crnoj Gori do sad nijesu sprovođena sistemska istraživanja na osnovu kojih bi imali validne podatke kolike su mogućnosti korišćenja alternativnih oblika energije. Za izgradnju energetskih objekata na bazi klasičnih izvora postoje uslovi, ali izgradnja takvih objekata nanosi nenadoknadivu štetu prirodi i zdravlju ljudi. Svjež primjer u tom smislu je pokušaj potapanja kanjona rijeke Tare. Crna Gora ima obavezu da, ne samo kao deklarisana ekološka država nego zaista zbog očuvanja prirodnog bogastva i zdravlja ljudi, usmjeri proizvodnju energije ka alternativnim oblicima.

Iako nijesu vršena sistematska istraživanja, na osnovu podataka o broju sunčanih dana u toku godine i upoređivanja tih podataka sa zemljama koje već uveliko koriste sunčevu energiju lako se dolazi do zaključka da je područje naše zemlje izuzetno pogodno za korišćenje ovog oblika energije. Kako je već prethodno istaknuto da se velika količina električne energija koristi za dobijanje toplotne energije, svakako da bi trebalo dobro iskoristiti pogodnosti sunčeve energije za ovu namjenu. Opravdanost pokazuju i individualni i turistički objekti na našem primorju koji već koriste sunčevu energiju za dobijanje tople vode. Iskorišćavanje kod ovakvih sistema ide i do 70% što je mnogo više nego kod sistema kod kojih se za ove namjene koriste klasični izvori.

Država treba da nađe modele pomoću kojih će stimulisati upotrebu sunčeve energije za ove namjene. Nije to ništa novo, prosto treba pogledati kako su to riješile pojedine zemlje Evropske unije kod kojih se ovaj vid posticanja korišćenja alternativnih oblika koristi već duži niz godina. Takođe treba normativnim putem regulisati način gradnje svih objekata kako bi bili prilagođeni da u što većem stepenu koriste sunčevu energiju.

Slična situacija je i kod korišćenja energije vjetra. Pojedini predjeli u srednjem i sjevernom dijelu države i skoro cijelo crnogorsko primorje pogodni su za iskorišćavanje energije vjetra. Krajem 2004. godine postavljen je vjetroagregat snage 500kW u Vilusima u blizini Nikšića koji je nažalost neposredno nakon montaže teško havarisan usljed direktnog udara groma.

Ohrabruje činjenica da se u Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine osim izgradnje velikih hidro i termo elektrana pominje i gradnja malih hidroelektrana kao i početak korišćenja vjetroenergije, bioenergije i energije sunca.

Pozitivan signal u tom pravcu je i to što je crnogorsko Ministarstvo za ekonomski razvoj ovih dana objavilo tender za dodjelu koncesija po kombinovanom aranžmanu za istraživanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana.

Eko-hrana

Pojmovi poput zdrave hrane, ekološke ili bio-hrane, u posljednje se vrijeme intenzivno koriste i kod prosječnog potrošača stvaraju nedoumicu: što izabrati, što jesti?

Najvažnije je značenje ekološkog uzgoja u tome što zabranjuje upotrebu većine mineralnih gnojiva i skoro svih pesticida. Veštačka se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima, korov se uklanja mehaničkim putem (zaraženo bilje i voćke treba redovito odstranjivati).
Organski uzgojena hrana neuporedivo je boljeg i prirodnijeg ukusa jer na tržište dolazi svježija.
Takođe se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti. Među neophodnim mjerama ekološkog uzgoja je i biološka zaštita te održavanje više biljnih i životinjskih vrsta zajedno jer se na taj način međudjelovanjem živih bića smanjuje pojava štetočina.
Postoje i ekološki proizvodi na bazi aromatičnog bilja, propolisa, ulja, sapuna i sl. koji služe kao preventiva, ali i za liječenje. Biljke tretirane takvim preparatima imaju bujnije lišće te veće prinose bolje kvalitete. Sredstva za prskanje dopuštena u eko-voćarstvu dijele se na botaničke pesticide, sapune, ulja, propolis, biodinamičke preparate i dr.

Prednosti eko-hrane
Organska hrana nije, poput klasično industrijski uzgojene, puna štetnih kemikalija. Prosječna jabuka na svojoj kori sadrži dvadesetak štetnih tvari, čak i nakon pranja, a životinjama se svakodnevno daju velike doze antibiotika, hormona i antiparazita koje, konzumacijom mesa i mlijeka, unosimo u svoje organizme. S druge strane, svježi ekološki uzgojeni proizvodi sadrže najmanje 50% više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata.

Organski uzgojena hrana neuporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa jer na tržište dolazi svježija. Zagovornici ekološke hrane smatraju da sadrži i vitalnu energiju koja pojačava imunitet te je dokazano korisna u borbi protiv mnogih bolesti, naročito bolesti gastrointestinalnog trakta. Oni takođe naglašavaju da je cijena ekoloških proizvoda viša samo na prvi pogled jer ako se uzmu u obzir troškovi liječenja i bolovanja zbog bolesti koje nastaju prehranom proizvodima tretiranim hemikalijama – računica je bitno drugačija.

AKCIJA SAĐENJA DRVEĆA U SKLOPU KAMPANJE “OVA ZEMLJA NAM JE DOM”

Prva velika akcija sadnje, koja se realizuje u okviru kampanje »Ova zemlja nam je dom – Crna Gora moj dio planete«, počela je danas u osam crnogorskih opština.U Podgorici, Danilovgradu, Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, na dvadeset lokaliteta posađeno je oko 50 hiljada mladih stabala, dok će 24. aprila akcija biti sprovedena i u ostalim crnogorskim opštinama, čime će se zasaditi ukupno 650.000 novih sadnica. Time će simbolično svaki stanovnik Crne Gore posaditi jedno novo stablo za svoje buduće generacije.Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić svečano je danas u Podgorici, na lokalitetu "Tološka šuma", otvorio prvu akciju sadnje u okviru kampanje "Ova zemlja nam je dom- Crna Gora, moj dio planete".Nakon uvodnog govora ministra Nenezića, prvu sadnicu posadio je predsjednik Vlade Crne Gore, g-din Milo Đukanović. Akciji su prisustvovali i predsjednik Skupštine Crne Gore g-din Ranko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar za informaciono društvo prof. dr Vujica Lazović, ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović, ministar prosvjete i nauke prof. dr Sreten Škuletić, ministar Unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović, ministar pravde Miraš Radović, kao i drugi predstavnici državnih institucija, Glavnog grada, Generalštaba vojske Crne Gore, Udruženja gorana Podgorice, učenici osnovnih škola, dječijih vrtića i druge javne ličnosti.Današnja akcija u Podgorici organizovana je u saradnji sa Glavnim gradom i Udruženjem gorana, gdje je na sedam lokaliteta u gradu posađeno preko 10.200 stabala.U svom uvodom obraćanju ministar Nenezić je istakao da je cilj kampanje podizanje svijesti o značaju životne sredine kako za sadašnje, tako i za generacije koje dolaze.Crna Gora je zemlja sa dugom istorijom i ponos na zemlju iz koje smo potekli treba da se odražava i kroz pozitivan i savjestan odnos prema životnoj sredini. Pokretanjem ove kampanje želimo svakom pojedincu i svim njegovim zajednicama ukazati na suštinu i potencijalnost čovjeka u njegovoj evoluciji. Crnu Goru nijesmo naslijedili od predaka, već smo je pozjamili od svojih potomaka i stoga moramo ukazati na odgovoran odnos prema sredini u kojoj živimo.

Sprovedene aktivnosti NVO "Zeleni Crne Gore"

Međunarodni stručni skup na temu "Energija u ekološkoj državi", jul 2002. godine.
Učešće predstavnika ZELENIH u delegaciji koja je boravila na Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johanesburgu, septembar 2002. godine.
Okrugli sto na temu "Održiv razvoj u Crnoj Gori", decembar 2002. godine.
Organizovanje tribine o ekološkim problemima u opštini Ulcinj i formiranje Oštinskog odbora ZELENIH – Ulcinj, januar 2003. godine.
Obilazak ambasada, konzulata i međunarodnih institucija, februar 2003. godine.
Organizovanje tribine o ekološkim problemima u opštini Pljevlja i formiranje Opštinskog odbora ZELENIH – Pljevlja, februar 2003. godine.
Organizovanje Workshopa "Mjesto i uloga malih hidroelektrana u Crnoj Gori, februar 2003 godine.
Formiranje Lige za nepušače, akcija zabrane reklamiranja cigareta i "Zone bez dima" u saradnji sa Crnogorskim društvom za borbu protiv raka, april 2003. godine.
Akcija čišćenja i uređenja pojedinih djelova Velike plaže u Ulcinju, april 2003. godine.
Obuka za eko – patrole, jun 2003. godine.
Prezentacija izraelske tehnologije o tretmanu čvrstog otpada, jul 2003. godine.
Akcija uređenja korita rijeke Breznice - Pljevlja, septembar 2003. godine.
Organizovanje Konferencije "Aluminijum, automobil i ekologija", oktobar 2003. godine.
Akcija sađenja drvoreda magnolija u Budvi, decembar 2003. godine.

EKO KUCE

Zašto??

ZDRAVE I EKOLOŠKE
Osnovni građevinski materijal je drvo koje po svojoj strukturi, boji i mirisu vaši za najzdraviji građevinski materijal. Zidni paneli se proizvode od OSB ploča koje su proizvedene na prirodnoj bazi i spadaju u ekološki zdrave materijale za život ljudi. Za izolacione materijale upotrebljavaju se prirodna mineralna vuna i stiropor koji su prirodna, toplotna i zvučna izolacija.



BOLJA ISKORIŠĆENOST PROSTORA

Zidovi su tanji od klasičnih, čime se povećava iskorišćenost prostora koji zauzima kuća za 10%.

KRATKO VREME GRADNJE
Brzo useljenje. Kako se cela konstrukcija i svi građevinski elementi izrađuju i obezbeđuju pre gradnje, vreme gradnje kuće se praktično svodi na vreme montaže gotovih elemenata (kuća je gotova za 5-7 dana.), što doprinosi nižim troškovima gradnje. Nije potrebno čekati da se osuše zidovi, ploča, itd. Samim tim vreme useljenja je značajno skraćeno.

BOLJE TERMIČKI IZOLOVANE

Dobra toplotna izolacija našim kućama omogućava uštedu toplotne energije do 40% po grejnoj sezoni.

PRILAGODLJIVIJE I OTPORNIJE NA ZEMLJOTRESE
Lakša konstrukcija od klasičnih zidanih kuća omogućava postavljanje i na slabo nosećim površinama. Montažne kuće su otpornije na zemljotrese o klasično gradbenih kuća. Ova značajna prednost postignuta je dobro projektovanom konstrukcijom.

RADIOAKTIVNI GROMOBRANI, (BEZ)OPASNI?

Radioaktivni gromobrani koji su sedamdesetih godina, postavljani na svim većim zgradama u zemlji, danas su postali otvoren ekološki problem. Godine 1986, donesen je Zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenja, kojim je zabranjeno postavljanje novih i ujedno je dat rok od deset godina, da se uklone stari, radioaktivni gromobrani. Taj rok je istekao davne 1996 godine, a gromobrani, oni su ipak ostali...

Radioaktivni gromobrani su mnogo efikasniji i ekonomičniji od klasičnih, a imaju i mnogo veći radijus pokrića. Gromobrani su u vidu šipke u čijoj sredini se nalazi radioaktivno punjenje koje privlači elektricitet, a na dnu se nalazi olovna zaštita u obliku levka koji je okrenut nagore, tako da se jonizujuće zračenje usmerava ka nebu. U normalnom stanju ovi gromobrani nisu opasni, u stanovima gde ljudi žive ne može se registrovati povećana radioaktivnost, tako da direktna opasnost po zdravlje ljudi ne postoji. Ovde opasnost prestavlja oslabljena (stara), konstrukcija, pa postoji mogućnost rušenja, nakrivljenja i havarija, u takvoj situaciji mogu da se okrenu i ozrače dio okoline i ljudi.

Još veću opasnost prestavlja podatak da u Crnoj Gori ne postoji organizacija koja bi evidentirala i popisala sve radioaktivne gromobrane i bila zadužena za vršenje mejsečne tehničke provjere i ispravnosti ovih gromobrana, godišnje dozimetrijske provere istih. Brine takodje podatak o nepostojanju adekvatnog skladišta, istrošenih radioaktivnih izvora iz eventualno uklonjenih radioaktivnih gromobrana.

Eko novosti

Eko - informator


Borba za cistiju okolinu odvija se na raznim nivoima, pa je jedan od vaznih elemenata informisanost i edukovanost gradjana. Nevladina organizacija "otvoreni svijet" krenula je sa eko-telefonom 9832.

Javno preduzece "Morsko dobro" iz Budve, u okviru akcije "Cistimo Mediteran", predvidjenom za maj, ce izdati brosuru eko-informator o posljedicama zagadjenja mora otpadom.
Ovaj informator ce pribliziti javnosti glavne uzroke zagadjenja mora, kao sto su fekalna kanalizacija, nafta, krupni otpad i slicno, i na jednostavan i slikovit nacin opisati posljedice za zivot u moru i na obali.

Kanjon Nevidio

POSLJEDNJI OSVOJENI KANJON EVROPE POSJETI MANJE LJUDI NEGO MONT EVEREST
Nevidio vide samo najhrabriji
Ako je "divlja ljepota" sinonim Turističke organizacije za Cmu Goru i njen slogan, onda je rijeka Komarnica i kanjon Nevidio biser crnogorske prirode, uvjerila se ekspedicija koja se prošle nedjelje odlučila da prođe kroz posljednji osvojeni kanjon u Evropi. Komarnica je dio vodotoka Pive. Rijeka izvire pod Durmitorom i do ušća u Pivsko jezero teče kanjonom dubokim 600 metara i dugim oko 40 kilometara. U svom toku prima rijeku Pridvoricu i Bijelu. Nevidio je sve do 1965. zaista bio "nevidio". Prvi su, u njegove tajne zavirili alpinisti Planinarskog društva "Javorak" iz Nikšića. Zapanjujući je podatak da više ljudi godišnje ode na Mont Everest, nego što vidi fascinatne prizore kanjona, za koga nijesu čuli čak i mnogi iz Cme Gore. Kanjon je duzine 3,5 km i nalazi se na 50 km od Zabljaka prema Savniku. Na oko sto metara ispred ulaza u kanjon nalazi se veliki vodopad Grabovine.Doživljaj je fenomenalan, ali svi koje se odluče na taj potez moraju da zadovoljavaju određene fizičke i psihičke predispozicije. Temperatura vode je konstantno oko šest stepeni, pa su zbog toga potrebna neoprenska odijela, kvalitetne neoprenske čizmice i rukavice. Naravno, bez planinarske opreme, konopaca, pojaseva i kaciga ne kreće se u avanturu. Stepen rizika: veći od najvećeg. Iskušenja su ogromna i raznovrsna: očekuje vas veliki broj zamki, odrona, stijene su vlažne i na nekim mjestima oštre kao sječivo, često se mora roniti, skakati sa strmih litica. Iz kamena rastu biljke prolagođene surovim uslovima.U avgustu i septembru vodostaj je najniži, i tada je najbolje krenuti u avanturu. Kad se uđe u lavirint, kojim huči carica među rijekama, dočeka vas tama. Sunčevu svjetlost naredna tri sata vidite samo kao usku traku kad pogled usmjerite prema nebu. Jedna dionica se zove Kapija kamikaza. Duga je 80 metara, a ponegdje široka samo 25 centimetara. Kanjon je tu dubok oko 500 metara. Na ulazu je između litica zaglavljena kamena gromada. Na više od deset mjesta samo se skokom sa stijene u rijeku može nastaviti avantura. Kamene nadstrešnice lebde nad čitavim kanjonom. Klopke, odozgo i odozdo. A, kad se prođe prvih 50 metara, povratak je nemoguć...
Fantastičan pogled na kanjon Komarnice kao i činjenica da vas očekuje bogat roštilj, olakšaće zadnje napore u ovoj avanturi. Jedan od učesnika ekspedicije bio je i Igor Lazić -MC Nigor. Rijeka Škurda u Kotoru koje je ponornica ima gotovo identičan početak kanjona, ali to je jedina sličnost. Nevidio je nestvaran, neopisiv, kao da sam se vratio u doba jure. Obavezno moramdoći i sljedeće godine i dovesti prijatelje, oduševljeno priča Nigor.Mihael Hlafka iz Berlina je već četiri mjeseca na Žabljaku. Oduševljen je Durmitorom, obišao je, kako kaže, sve njegove vrhove, ali tvrdi da je prolazak kroz kanjon Nevidio najupečatljiviji događaj u njegovom životu. To je nešto izuzetno, teško je prenijeti utiske, to se mora doživjeti. Na par mjesta je izuzetno opasno, ali u tome je, pored prirode koja ne postoji nigdje u svijetu,čar kanjona. To mogu da tvrdim pošto sam obišao dosta planina i kanjona. Slike iz Nevidia ostaju u mom mozgu urezane zauvijek - kazao je Hlafka. Sa njim se slaže i Nina Mitrović iz Stokholma. Drugi put prolazim kroz kanjon Nevidio i sigumo ne posljednji. Utisci su nestvarni, to je teško opisati, fali riječi, to jednostavno treba doživjeti. Teško je vjerovati da ovakav kanjon postoji u Evropi i svijetu, a ima ga Crna Gora u kojoj mali broj ljudi zna za njegovo postajanje - kazao je Vasja Mihelj, izvršni direktor HIT Montenegra. Uz ogromne napore, čovjek je uspio da vidi Nevidio. Komamica ne da ljudima da se šetkaju i uživaju tamo gdje je ona s grdnom mukom, hiljadama godina, probijala sebi put. Ipak, čari ove divljine dostupne su samo rijetkima, a i oni više svoje snage, znanje i vještine koriste da sačuvaju svoj život stojeći na jednoj nozi na klizavoj litici, nego što uživaju u ljepotama predjela. Iako je viđen, Nevidio neće morati da mijenja ime.

EKO dešavanja

Februar
Praznik mimoze - manifestacija u čast prvog proljećnog cvijeta, mimozeVrijeme održavanja: tokom februaraMjesto odrzavanja: Herceg Novi, Igalo, Baošici, Đenovići, Kumbor

Mart
Dani kamelije - u čast cvijeta kamelije odrzavaju se izložbe cvijeća, likovne izložbe, pozorišne predstave, bal kamelija, izbor dame/kamelijeMjesto održavanja: Kotor, Stoliv

Jun
Tivatske ljetnje fešte - zabave koje se organizuju u toku cijelog ljeta na plažama i drugim javnim površinam gdje se prezentuju tradicionalni, lokalni obicaju uz ribu i vinoMjesto održavanja: Tivat
Dani ekologije, turizma i kulture - tradicionalna eko-turistička manifestacija, promocija turizma na Skadarskom jezeruMjesto održavanja: Rijeka Crnojevića

Avgust
Bokeljska noć - defile ukrašenih barki, zabava po trgovima Starog Grada, vatrometVrijeme održavanja: treća subota u avgustuMjesto održavanja: Kotor

Decembar
Maslinijada - festival posvećen maslini, susreti proizvođača maslina, maslinovog ulja i agruma upotpunjeni izložbom narodnih nošnji i kulturno zabavnim programomMjesto održavanja: Bar
Festival vina i ukljeve - zabavne, tradicionalne manifesta­­cije u čast Skadarskog jezera, njegove ribe i dozrijevanja čuvenog crmničkog vina.Mjesto održavanja: Virpazar

Smjernice koje EU daje u vezi sa ekoturizmom

Ekološki prostor: turistika destinacija koja mora biti Nacionalni park ili park prirode, zaštien ekosistem ili divlja priroda.
Ekoturisti: po definiciji to bi bili uglavnom ljudi koji na odmor dolaze u manjim grupama.Iskustvo koje oni traže u prirodnim i egzotičnim mjestima je sjedinjavanje sa prirodom i lokalnom kulturom.
Ekološka zaštita: neko ko nudi ekoturizam u nekom prostoru to područje mora zaštititi, mora njime aktivno upravljati sa prepoznatljivim zaštićenim spomenicima, bez obzira da li su oni spomenici prirode, kulture...
Ekološka aktivnost; ekoturisti bi trebali šetati, posmatrati krajolike, proučavati biljni i životinjski svijet, družiti se sa lokalnim stanovištvom, od njih kupovati autohtone proizvode, upražnjavati različite ekološki prihvatljive sportove...
Ekološke informacije: posjetioci se moraju pripremiti za mjesto koje posjećuju kako bi u njemu poslije uživali. Isto tako se i domaćini moraju pripremiti za dolazak takvih gostiju, kako bi im pružili što bolju sliku sebe i svog kraja.
Ekološki kontakti: posjetioci se moraju družiti s lokalnim stanovništvom prevazilazeći jezičke barijere uz pomoć vodiča.

EKOLOGIJA I CRNA GORA

1974.
- Shvatajući potrebu zaštite životne sredine u Ustavu iz 1974. godine životna sredina je određena kao ustavna kategorija.
1991.
- Skupština Crne Gore donijela je Deklaraciju o Ekološkoj Državi Crnoj Gori

DEKLARACIJA O EKOLOSKOJ DRZAVI CRNOJ GORI
Mi, poslanici Skupstine Republike Crne Gore, svjesni smo da je, zbog ugrozavanja prirode, zastita identiteta prostora na kome zivimo i djelujemo postala nas neodlozan i pravovremeni posao.
Svjesni duga prema prirodi, izvoru naseg zdravlja i inspiraciji nase slobode i kulture, posvecujemo se njenoj zastiti u ime sopstvenog opstanka i buducnosti potomstva.
Prihvatamo da ni jedna razlika medju nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izlozeno nase prirodno okruzenje. Bez obzira na nasa nacionalna, vjerska, politicka i druga ubjedjenja i osjecanja, znamo i prihvatamo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog bica organski povezani sa svetinjom i cistotom prirode.
Covjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznacenju.
Stoga je oduvijek zloupotrebu covjeka pratila zloupotreba prirode. Zato opredjeljujuci se i boreci se za dostojanstvo covjeka pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.
Donosenjem ove Deklaracije, Crna Gora prema prirodi uspostavlja drzavni odnos i poziva na mudrost sve ljude da sprijece ekolosku katastrofu koja nam prijeti.
20. septembar 1991. Skupstina Republike Crne Gore
1992.
- U Ustavu iz 1992. godine piše da je Crna Gora demokratska, socijalna i ekološka država.
1996.
- Usvojen Zakon o životnoj sredini koji govori o zaštiti životne sredine u skladu sa principima održivog razvoja.
2001.
- Vlada Republike Crne Gore je usvojila studiju Pravci razvoja Crne Gore ekološke države. Ova studija predstavlja dugoročni razvojni dokument i osnovu za uspostavljanje ekološki održivog razvoja. Potpuna realizacija ove studije predstavljala bi ostvarenje ideje iz Deklaracije iz 1991.god. o Crnoj Gori ekološkoj državi.
2002.
- Izvještaj o stanju životne sredine po prvi put urađen u skladu sa standardnom metodologijom Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).
2005.
- Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom.
2005.
- Strateški master plan za otpadne vode.
2005.
- Skupština Republike Crne Gore usvojila je Zakon o strateškoj procjeni uticaja. Ovaj Zakon se bavi procjena uticaja koje na životnu sredinu imaju određeni planovi, programi i strategije. Zakon predstavlja jos jedna korak u harmoniziaciji domaćeg sa EU zakonovadstvom, a njegovo stupanje na snagu je predviđeno od januara 2008. godine. Planirano je da se period do stupanja na snagu iskoristi za razvoj kapaciteta neophodnih za sprovođenje ovog Zakona.
2005.
- Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora je uputilo pismo-odgovor na dostavljeni izvještaj Misije UNESCO-a, u kojem se precizira da Vlada Republike Crne Gore obustavlja dalje aktivnosti na realizaciji izgradnje HE Buk Bijela i potapanja dijela zaštićenog UNESCO područja, NP ’’Durmitora’’ i rijeke Tare.
2006.
- Ministarstvo zaštite i uređenja prostora Vlade Republike Crne Gore uz pomoć Ministarstva životne sredine i teritorije Vlade Republike Italije, Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija UNEP – Koordinacioni centar Mediteranskog akcionog plana MAP i Program za razvoj Ujedinjenih nacija UNDP LO Podgorica završavaju Nacrt nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore.
2007.
- Osnovana Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore.
2007.
- U Ustavu nezavisne i suverene Crne Gore u I članu stoji: Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

Znacajni datumi vezani za ekologiju

1979.
Prva svjetska konferencija o klimi održana je 1979 godine. Ova konferencija je imala veliki značaj jer se tema klimatskih promjena počela razmatrati na međunarodnom nivou.

1987.
- Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Montrealski protokol je usvojen 16 Septembra 1987 godine, i do danas ima 191 zemlju članicu. Ovaj datum predstavlja istorijsku prekretnicu u zaštiti ozonskog omotača te je od strane Ujedinjenih Nacija proglašen kao Međunarodni dan za zaštitu ozonskog omotača.
1992.
U okviru Konferencije UN o razvoju i zaštiti životne sredine, 1992 godine donesena je okvirna Konvencija o klimatskim promjenama. Konvencija definiše aktivnosti na unutrašnjem i globalnom nivou, koje se odnose na klimatske promjene i prizvod tih aktivnosti trebalo bi da bude stabilizacija koncentracije gasova sa efektom staklene bašte.
1997.
Konvencija je jasno definisala problem vezan za emisiju štetnih gasova, ali nije definisala način kako da se to ostvari. Pristupilo se izmjenama 1997. god. u vidu amandmana. Kako se konferencija održala u Kjotou u Japanu ove odluke su poznate kao Kjoto protokol. Kjoto protokol obavezuje najrazvijenije zemlje svijeta da do 2012. godine za oko 5,2 odsto smanje emisiju šest štetnih gasova. Protokol predstavlja globalnu akciju usmjerenu ka smanjenju negativnih klimatskih promjena, za koje je pouzdano utvrđeno da se javljaju u oko 90% slučajeva kao posljedica nepravilnog odnosa čovjeka prema prirodi. Veliki broj zemalja je potpisao ovaj protokol, ali ima i onih koje su odbole da potpišu sprovođenje ovog protokola. Novi sporazum o emisiji štetnih gasova, koji će zamijeniti postojeći Protokol iz Kjota, čija važnost ističe 2012. godine, trebalo bi da obuhvati i zemlje u razvoju kao što su Kina i Indija.
2007.
- II Internacionalna konferencija o klimatskim promjenama i turizmu u Davosu. Naglaseno je da turizam kao vodeći sektor u oblasti ekonomskog razvoja može pružiti izuzetan doprinos ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena kroz kreiranje održivog turističkog proizvoda primjenom niza instrumenata kao što su : karbon takse, korišćenje obnovljivih izvora energije, ekološkog načina gradnje itd...
2007.
- Potpisana deklaracija o ekologiji. Šesta ministarska konferencija "Životna sredina za Evropu" održana u Beogradu uz prisustvo predstavnika 51 državne delegacije. Usvojena deklaracija na Ministarskoj konferenciji o ekologiji u Beogradu određuje smernice politike zaštite životne sredine u narednih pet godina.
2007.
- Bivši američki potpredsjednik Al Gor i klimatska komisija Ujedinjenih nacija dobili su Nobelovu nagradu za mir u 2007. godini zbog zalaganja za razvoj svijesti o promjeni klime.
Skoro svi ekološki problemi koji se danas javljaju na neki način imaju globalni karakter i njihovo rješavanje je moguće na međunarodnom planu. Međutim, ako se pogleda odakle potiču ti problemi lako se dolazi do zaključka da je to nesto sto je vezano za pojedinca, lokalnu sredinu, državu. To je odnos pojedinca prema prirodi, način življenja, odnosno svijest svakog pojedinca da od njega u velikoj mjeri zavisi u kakvim životnim uslovima će da živi. To je i odnos lokalne sredine prema pravilnom izboru pravca razvoja i njegovog mogućeg uticaja na životnu sredinu. To je i pravilna odluka države o svojim strateškim pravcima razvoja koji se neće vezivati za nekontrolisano iskorišćavanje prirodnih resursa.

Nacionalni park Durmitor

Predjeli Durmitora, po lijepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično dijelo prirode, proglašeni su nacionalnim parkom 1952. godine. Smješten na sjeverozapadu Crne Gore, Park obuhvata osnovni masiv Durmitora sa kanjonima Tare, Drage i Sušice i gornji dio kanjonske doline Komarnice, zauzimajući površinu od 39.000 ha.
Osnovna odlika reljefa durmitorskog područja jeste prostrana visoravan na 1.500 mnv, koju usijecaju duboke kanjonske doline i sa koje se uzdižu impozantni planinski vrhovi, od kojih je 48 sa preko 2.000 mnv i među njima najveći Bobotov kuk sa 2.525 m.
Ljepoti durmitorskog masiva posebnu draž daje 18 ledničkih jezera, nazvanih ''gorske oči'', na visinama iznad 1.500m. Najveće i najatraktivnije je Crno jezero. Veličanstvenosti pejzaža doprinose, pored ljepote jezerskog basena i blistave vodene površine, prostrani šumski predio koji ga okružuje i vrh Međeda, gorostasno uzdignut nad njim. Udaljeno je 2 km od planinskog gradića Žabljaka, zimskog turističkog centra Crne Gore.
U blizini Crnog jezera nalaze se, ne manje impresivna, Zmijinje jezero, utonulo u stoljetnu smrčevo-jelovu šumu i Barno jezero, u sredini prostranog tresetišta, okruženo sa svih strana, takođe, četinarskom šumom.
U nizu hidrografskih bisera Durmitora izdvajaju se: ljepotom i divljinom okruženja - Skrčka jezera, okovana ledom i snijegom do sredine jula - Zeleni vir i Modro jezero i uljuljkana usred nepreglednih livada - Vražje i Riblje jezero.
Među najljepšim ukrasima Parka su i bistre, silovite rijeke koje su ovom području podarile velelepne kanjonske doline. Posebno impresionira rijeka Tara, kako ljepotom i pokretom svojih voda, tako i dubinom i pejzažom kanjona, čineći ga jednim od najljepših u svijetu.
Po bogatstvu flore i faune, složenosti ekosistema, zastupljenosti preko 1.300 vrsta vaskularnih biljaka što predstavlja izuzetnu koncentraciju sa velikim brojem endemičnih i reliktnih vrsta, Durmitor predstavlja izuzetnu prirodnu vrijednost i trajnu inspiraciju naučnika i ljubitelja prirode. U sebi je unjedrio prave raritete prirode, kakve su i šume crnog bora na lokalitetu Crna poda čija grandiozna stabla, i do 50 m visine, odolijevaju vremenu punih 400 godina.
Durmitorski nacionalni park obiluje značajnim brojem spomenika kulture od antičkog perioda do najnovijeg doba. Najkarakterističniji su srednjevjekovni spomenici: razvaline gradova i utvrđenja, mostovi i karaule, nekropole sa stećcima i manastirski kompleksi u dolini rijeke Tare.
Kao primjere etnološke baštine, važno je pomenuti tipove seoskih kuća, tzv. ''savardake'' i vodenice rasijane po katunima i durmitorskim potocima.
Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, preovladala je da se NP ''Durmitor'' uvrsti u spisak Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom Međunarodnog komiteta za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, u Parizu 1980. godine, dok je rijeka Tara i njena kanjonska dolina, UNESCO-vim programom ''Čovjek i biosfera'' 1977.godine uvrštena u svjetske ekološke rezerve biosfere.

Nacionalni park Biogradska gora

Nacionalni park Biogradska gora je osnovan 1952. godine. Smješten na sjevero-istoku Crne Gore, između rijeka Tare i Lima, u središnjem dijelu planine Bjelasice, zahvata površinu od 5.650 ha.
Samo šest godina nakon proglašenja Yellowstone-a prvim nacionalnim parkom u svijetu, zaštićena je i teritorija Biogradske gore. Zaštita Biogradske gore, sa slivom Biogradske rijeke i Jezerštice, datira još od 1878. godine kada je ova teritorija postala Knjažev zabran - kao poklon ondašnjem gospodaru Crne Gore knjazu Nikoli.
Omeđen planinskim visovima, ispresjecan potocima i uvalama, ukrašen prelijepim jezerima, okićen stoljetnim šumama i pitomim livadama, ovaj NP predstavlja veličanstven dar prirode.
Pejzaž je izuzetno pitom, sa dominantnom zelenom bojom usled prostranstava jedinstvenih šumskih ekosistema, koje smjenjuju živopisni krajolici sa livadskom vegetacijom.
Glacijalni oblici reljefa kao što su vrhovi visoki i preko 2.000 m (Crna glava - 2.139 mnv) i glečerski valovi i cirkovi, sa više glečerskih jezera, daju predjelu neponovljivu lijepotu.
Najznačajnija prirodna vrijednost ovog NP je prašuma Biogradska gora, koja zauzima površinu od 1.600 ha i jedna je od poslednjih triju u Evropi. Ima karakter strogo zaštićenog rezervata.
U srcu prašume smjestilo se prekrasno Biogradsko jezero, najveće i najpoznatije u nizu ledničkih jezera na području ovog NP. U bistroj jezerskoj vodi ogleda se sva ljepota drevne šume dajući joj modro-zelenu boju.
Znamenitosti prašumskog rezervata, ostale prirodne vrijednosti i pejzažne ljepote NP kandiduju ovo područje za uključenje u Svjetsku prirodnu baštinu i međunarodni ekološki program ''Čovjek i biosfera''.
Istorija je na ovim prostorima ostavila duboke tragove. Kulturno-istorijsko nasleđe NP ''Biogradska gora'' čine arheološki lokaliteti, sakralni spomenici, narodno graditeljstvo. Brojni autohtoni objekti narodne arhitekture u selima i katunima: kuće, brvnare, kule, vodenice, rasuti su po obodu prašumskog rezervata planine Bjelasice.Vrlo slikovito i atraktivno djeluju katuni Pešića rupe, Vranjak, Šiška, Vragodo. Ljeti padine ožive, katuni se ispune, a proplanci zaspu zvucima čaktara.

Sta je ekoturizam

Ekoturizam se jos uvek smatra, ali jednim od najbrze rastucih segmenata turisticke industrije.

Zahvaljujuci jos uvek ocuvanoj sredini, pejzaznoj raznolikosti na relativno malom prostoru i bogatom kulturnom nasledju, Crna Gora ima velikog potencijala za razvoj ekoturizma.

Crna Gora ekoloska drzava

Kao sto je poznato Crna Gora je prva i jedina ekoloska drzava u svetu.
U Master planu razvoja turizma je zapisano da turizam ima prioritet medju privrednim granama.
Crna Gora je idealno mesto za ekoturistu i ekoturizam koji u svetu dozivljava nagli rast.