EKOLOGIJA I CRNA GORA

1974.
- Shvatajući potrebu zaštite životne sredine u Ustavu iz 1974. godine životna sredina je određena kao ustavna kategorija.
1991.
- Skupština Crne Gore donijela je Deklaraciju o Ekološkoj Državi Crnoj Gori

DEKLARACIJA O EKOLOSKOJ DRZAVI CRNOJ GORI
Mi, poslanici Skupstine Republike Crne Gore, svjesni smo da je, zbog ugrozavanja prirode, zastita identiteta prostora na kome zivimo i djelujemo postala nas neodlozan i pravovremeni posao.
Svjesni duga prema prirodi, izvoru naseg zdravlja i inspiraciji nase slobode i kulture, posvecujemo se njenoj zastiti u ime sopstvenog opstanka i buducnosti potomstva.
Prihvatamo da ni jedna razlika medju nama nije toliko velika koliko su velike promjene kojima je izlozeno nase prirodno okruzenje. Bez obzira na nasa nacionalna, vjerska, politicka i druga ubjedjenja i osjecanja, znamo i prihvatamo da su dostojanstvo i svetinja ljudskog bica organski povezani sa svetinjom i cistotom prirode.
Covjek i priroda u njemu i oko njega cjelovito su jedno u svojim dubinama i po svom smislu i naznacenju.
Stoga je oduvijek zloupotrebu covjeka pratila zloupotreba prirode. Zato opredjeljujuci se i boreci se za dostojanstvo covjeka pozvani smo da se borimo i za dostojanstvo prirode.
Donosenjem ove Deklaracije, Crna Gora prema prirodi uspostavlja drzavni odnos i poziva na mudrost sve ljude da sprijece ekolosku katastrofu koja nam prijeti.
20. septembar 1991. Skupstina Republike Crne Gore
1992.
- U Ustavu iz 1992. godine piše da je Crna Gora demokratska, socijalna i ekološka država.
1996.
- Usvojen Zakon o životnoj sredini koji govori o zaštiti životne sredine u skladu sa principima održivog razvoja.
2001.
- Vlada Republike Crne Gore je usvojila studiju Pravci razvoja Crne Gore ekološke države. Ova studija predstavlja dugoročni razvojni dokument i osnovu za uspostavljanje ekološki održivog razvoja. Potpuna realizacija ove studije predstavljala bi ostvarenje ideje iz Deklaracije iz 1991.god. o Crnoj Gori ekološkoj državi.
2002.
- Izvještaj o stanju životne sredine po prvi put urađen u skladu sa standardnom metodologijom Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).
2005.
- Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom.
2005.
- Strateški master plan za otpadne vode.
2005.
- Skupština Republike Crne Gore usvojila je Zakon o strateškoj procjeni uticaja. Ovaj Zakon se bavi procjena uticaja koje na životnu sredinu imaju određeni planovi, programi i strategije. Zakon predstavlja jos jedna korak u harmoniziaciji domaćeg sa EU zakonovadstvom, a njegovo stupanje na snagu je predviđeno od januara 2008. godine. Planirano je da se period do stupanja na snagu iskoristi za razvoj kapaciteta neophodnih za sprovođenje ovog Zakona.
2005.
- Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora je uputilo pismo-odgovor na dostavljeni izvještaj Misije UNESCO-a, u kojem se precizira da Vlada Republike Crne Gore obustavlja dalje aktivnosti na realizaciji izgradnje HE Buk Bijela i potapanja dijela zaštićenog UNESCO područja, NP ’’Durmitora’’ i rijeke Tare.
2006.
- Ministarstvo zaštite i uređenja prostora Vlade Republike Crne Gore uz pomoć Ministarstva životne sredine i teritorije Vlade Republike Italije, Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija UNEP – Koordinacioni centar Mediteranskog akcionog plana MAP i Program za razvoj Ujedinjenih nacija UNDP LO Podgorica završavaju Nacrt nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore.
2007.
- Osnovana Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore.
2007.
- U Ustavu nezavisne i suverene Crne Gore u I članu stoji: Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

Znacajni datumi vezani za ekologiju

1979.
Prva svjetska konferencija o klimi održana je 1979 godine. Ova konferencija je imala veliki značaj jer se tema klimatskih promjena počela razmatrati na međunarodnom nivou.

1987.
- Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Montrealski protokol je usvojen 16 Septembra 1987 godine, i do danas ima 191 zemlju članicu. Ovaj datum predstavlja istorijsku prekretnicu u zaštiti ozonskog omotača te je od strane Ujedinjenih Nacija proglašen kao Međunarodni dan za zaštitu ozonskog omotača.
1992.
U okviru Konferencije UN o razvoju i zaštiti životne sredine, 1992 godine donesena je okvirna Konvencija o klimatskim promjenama. Konvencija definiše aktivnosti na unutrašnjem i globalnom nivou, koje se odnose na klimatske promjene i prizvod tih aktivnosti trebalo bi da bude stabilizacija koncentracije gasova sa efektom staklene bašte.
1997.
Konvencija je jasno definisala problem vezan za emisiju štetnih gasova, ali nije definisala način kako da se to ostvari. Pristupilo se izmjenama 1997. god. u vidu amandmana. Kako se konferencija održala u Kjotou u Japanu ove odluke su poznate kao Kjoto protokol. Kjoto protokol obavezuje najrazvijenije zemlje svijeta da do 2012. godine za oko 5,2 odsto smanje emisiju šest štetnih gasova. Protokol predstavlja globalnu akciju usmjerenu ka smanjenju negativnih klimatskih promjena, za koje je pouzdano utvrđeno da se javljaju u oko 90% slučajeva kao posljedica nepravilnog odnosa čovjeka prema prirodi. Veliki broj zemalja je potpisao ovaj protokol, ali ima i onih koje su odbole da potpišu sprovođenje ovog protokola. Novi sporazum o emisiji štetnih gasova, koji će zamijeniti postojeći Protokol iz Kjota, čija važnost ističe 2012. godine, trebalo bi da obuhvati i zemlje u razvoju kao što su Kina i Indija.
2007.
- II Internacionalna konferencija o klimatskim promjenama i turizmu u Davosu. Naglaseno je da turizam kao vodeći sektor u oblasti ekonomskog razvoja može pružiti izuzetan doprinos ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena kroz kreiranje održivog turističkog proizvoda primjenom niza instrumenata kao što su : karbon takse, korišćenje obnovljivih izvora energije, ekološkog načina gradnje itd...
2007.
- Potpisana deklaracija o ekologiji. Šesta ministarska konferencija "Životna sredina za Evropu" održana u Beogradu uz prisustvo predstavnika 51 državne delegacije. Usvojena deklaracija na Ministarskoj konferenciji o ekologiji u Beogradu određuje smernice politike zaštite životne sredine u narednih pet godina.
2007.
- Bivši američki potpredsjednik Al Gor i klimatska komisija Ujedinjenih nacija dobili su Nobelovu nagradu za mir u 2007. godini zbog zalaganja za razvoj svijesti o promjeni klime.
Skoro svi ekološki problemi koji se danas javljaju na neki način imaju globalni karakter i njihovo rješavanje je moguće na međunarodnom planu. Međutim, ako se pogleda odakle potiču ti problemi lako se dolazi do zaključka da je to nesto sto je vezano za pojedinca, lokalnu sredinu, državu. To je odnos pojedinca prema prirodi, način življenja, odnosno svijest svakog pojedinca da od njega u velikoj mjeri zavisi u kakvim životnim uslovima će da živi. To je i odnos lokalne sredine prema pravilnom izboru pravca razvoja i njegovog mogućeg uticaja na životnu sredinu. To je i pravilna odluka države o svojim strateškim pravcima razvoja koji se neće vezivati za nekontrolisano iskorišćavanje prirodnih resursa.