Eko-hrana

Pojmovi poput zdrave hrane, ekološke ili bio-hrane, u posljednje se vrijeme intenzivno koriste i kod prosječnog potrošača stvaraju nedoumicu: što izabrati, što jesti?

Najvažnije je značenje ekološkog uzgoja u tome što zabranjuje upotrebu većine mineralnih gnojiva i skoro svih pesticida. Veštačka se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima, korov se uklanja mehaničkim putem (zaraženo bilje i voćke treba redovito odstranjivati).
Organski uzgojena hrana neuporedivo je boljeg i prirodnijeg ukusa jer na tržište dolazi svježija.
Takođe se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti. Među neophodnim mjerama ekološkog uzgoja je i biološka zaštita te održavanje više biljnih i životinjskih vrsta zajedno jer se na taj način međudjelovanjem živih bića smanjuje pojava štetočina.
Postoje i ekološki proizvodi na bazi aromatičnog bilja, propolisa, ulja, sapuna i sl. koji služe kao preventiva, ali i za liječenje. Biljke tretirane takvim preparatima imaju bujnije lišće te veće prinose bolje kvalitete. Sredstva za prskanje dopuštena u eko-voćarstvu dijele se na botaničke pesticide, sapune, ulja, propolis, biodinamičke preparate i dr.

Prednosti eko-hrane
Organska hrana nije, poput klasično industrijski uzgojene, puna štetnih kemikalija. Prosječna jabuka na svojoj kori sadrži dvadesetak štetnih tvari, čak i nakon pranja, a životinjama se svakodnevno daju velike doze antibiotika, hormona i antiparazita koje, konzumacijom mesa i mlijeka, unosimo u svoje organizme. S druge strane, svježi ekološki uzgojeni proizvodi sadrže najmanje 50% više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata.

Organski uzgojena hrana neuporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa jer na tržište dolazi svježija. Zagovornici ekološke hrane smatraju da sadrži i vitalnu energiju koja pojačava imunitet te je dokazano korisna u borbi protiv mnogih bolesti, naročito bolesti gastrointestinalnog trakta. Oni takođe naglašavaju da je cijena ekoloških proizvoda viša samo na prvi pogled jer ako se uzmu u obzir troškovi liječenja i bolovanja zbog bolesti koje nastaju prehranom proizvodima tretiranim hemikalijama – računica je bitno drugačija.

AKCIJA SAĐENJA DRVEĆA U SKLOPU KAMPANJE “OVA ZEMLJA NAM JE DOM”

Prva velika akcija sadnje, koja se realizuje u okviru kampanje »Ova zemlja nam je dom – Crna Gora moj dio planete«, počela je danas u osam crnogorskih opština.U Podgorici, Danilovgradu, Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, na dvadeset lokaliteta posađeno je oko 50 hiljada mladih stabala, dok će 24. aprila akcija biti sprovedena i u ostalim crnogorskim opštinama, čime će se zasaditi ukupno 650.000 novih sadnica. Time će simbolično svaki stanovnik Crne Gore posaditi jedno novo stablo za svoje buduće generacije.Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić svečano je danas u Podgorici, na lokalitetu "Tološka šuma", otvorio prvu akciju sadnje u okviru kampanje "Ova zemlja nam je dom- Crna Gora, moj dio planete".Nakon uvodnog govora ministra Nenezića, prvu sadnicu posadio je predsjednik Vlade Crne Gore, g-din Milo Đukanović. Akciji su prisustvovali i predsjednik Skupštine Crne Gore g-din Ranko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar za informaciono društvo prof. dr Vujica Lazović, ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović, ministar prosvjete i nauke prof. dr Sreten Škuletić, ministar Unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović, ministar pravde Miraš Radović, kao i drugi predstavnici državnih institucija, Glavnog grada, Generalštaba vojske Crne Gore, Udruženja gorana Podgorice, učenici osnovnih škola, dječijih vrtića i druge javne ličnosti.Današnja akcija u Podgorici organizovana je u saradnji sa Glavnim gradom i Udruženjem gorana, gdje je na sedam lokaliteta u gradu posađeno preko 10.200 stabala.U svom uvodom obraćanju ministar Nenezić je istakao da je cilj kampanje podizanje svijesti o značaju životne sredine kako za sadašnje, tako i za generacije koje dolaze.Crna Gora je zemlja sa dugom istorijom i ponos na zemlju iz koje smo potekli treba da se odražava i kroz pozitivan i savjestan odnos prema životnoj sredini. Pokretanjem ove kampanje želimo svakom pojedincu i svim njegovim zajednicama ukazati na suštinu i potencijalnost čovjeka u njegovoj evoluciji. Crnu Goru nijesmo naslijedili od predaka, već smo je pozjamili od svojih potomaka i stoga moramo ukazati na odgovoran odnos prema sredini u kojoj živimo.