NEMA UKIDANJA EKO TAKSE

Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore nema nameru da ukine eko-taksu, naknadu za korišćenje vozila u Crnoj Gori.
Ministar turizma Predrag Nenezić je predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore, koji su tražili ukidanje ili smanjenje eko takse, rekao da je ta vrsta naknade značajan izvor budžetskih prihoda, pa država ne razmišlja o njenom ukidanju. Predsednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović je kazao da eko taksa u opterećuje poslovanje i da se poslodavci žale na smanjenje profita zbog te naknade, uvedene u junu 2008. Od naplate eko takse, koja se naplaćuje strancima prilikom ulaska u Crnu Goru i domaćem stanovništvu kroz registraciju vozila, do sada je prikupljeno oko 15 miliona evra. Taksa je 10 do 150 evra, zavisno od vrste vozila i njegove mase. Prilikom uvođenja eko takse najavljeno je da će taj novac biti potrošen na projekte zaštite životne sredine i smanjenje emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača, ali Unija poslodavaca dovodi u pitanje način trošenja tog novca.

CRNA GORA I ENERGIJA

Razvoj društva, gledano globalno, u direktnoj je zavisnosti od mogućnosti proizvodnje dovoljnih količina energije, naročito električne. Sve zemlje svijeta, u manjoj ili većoj mjeri, se suočavaju sa ovim problemom. Neke zemlje su uspjele da obezbijede dovoljno energije za svoje potrebe, ali se suočavaju sa veoma velikim ekološkim problemima. Razlog za to je što u proizvodnji struje koriste velike količine fosilnih i nuklearnih goriva.

Ako sa globalnog pređemo na teren lokalnog i razmotrimo kakva je situacija u Crnoj Gori, uočljiv je konstantan nedostatak električne energije u dugom nizu godina. Procjenjuje se da će u ovoj godini nedostajati oko 40% potreba za električnom energijom. Već nekolike decenije nije urađen nijedan energetski objekat.

Kompletna proizvodnja zasniva se na klasičnim izvorima tj. koriste se hidro i termo elektrane.

Pored ovako nepovoljne energetske situacije u Crnoj Gori do sad nijesu sprovođena sistemska istraživanja na osnovu kojih bi imali validne podatke kolike su mogućnosti korišćenja alternativnih oblika energije. Za izgradnju energetskih objekata na bazi klasičnih izvora postoje uslovi, ali izgradnja takvih objekata nanosi nenadoknadivu štetu prirodi i zdravlju ljudi. Svjež primjer u tom smislu je pokušaj potapanja kanjona rijeke Tare. Crna Gora ima obavezu da, ne samo kao deklarisana ekološka država nego zaista zbog očuvanja prirodnog bogastva i zdravlja ljudi, usmjeri proizvodnju energije ka alternativnim oblicima.

Iako nijesu vršena sistematska istraživanja, na osnovu podataka o broju sunčanih dana u toku godine i upoređivanja tih podataka sa zemljama koje već uveliko koriste sunčevu energiju lako se dolazi do zaključka da je područje naše zemlje izuzetno pogodno za korišćenje ovog oblika energije. Kako je već prethodno istaknuto da se velika količina električne energija koristi za dobijanje toplotne energije, svakako da bi trebalo dobro iskoristiti pogodnosti sunčeve energije za ovu namjenu. Opravdanost pokazuju i individualni i turistički objekti na našem primorju koji već koriste sunčevu energiju za dobijanje tople vode. Iskorišćavanje kod ovakvih sistema ide i do 70% što je mnogo više nego kod sistema kod kojih se za ove namjene koriste klasični izvori.

Država treba da nađe modele pomoću kojih će stimulisati upotrebu sunčeve energije za ove namjene. Nije to ništa novo, prosto treba pogledati kako su to riješile pojedine zemlje Evropske unije kod kojih se ovaj vid posticanja korišćenja alternativnih oblika koristi već duži niz godina. Takođe treba normativnim putem regulisati način gradnje svih objekata kako bi bili prilagođeni da u što većem stepenu koriste sunčevu energiju.

Slična situacija je i kod korišćenja energije vjetra. Pojedini predjeli u srednjem i sjevernom dijelu države i skoro cijelo crnogorsko primorje pogodni su za iskorišćavanje energije vjetra. Krajem 2004. godine postavljen je vjetroagregat snage 500kW u Vilusima u blizini Nikšića koji je nažalost neposredno nakon montaže teško havarisan usljed direktnog udara groma.

Ohrabruje činjenica da se u Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine osim izgradnje velikih hidro i termo elektrana pominje i gradnja malih hidroelektrana kao i početak korišćenja vjetroenergije, bioenergije i energije sunca.

Pozitivan signal u tom pravcu je i to što je crnogorsko Ministarstvo za ekonomski razvoj ovih dana objavilo tender za dodjelu koncesija po kombinovanom aranžmanu za istraživanje vodotoka i izgradnju malih hidroelektrana.

Eko-hrana

Pojmovi poput zdrave hrane, ekološke ili bio-hrane, u posljednje se vrijeme intenzivno koriste i kod prosječnog potrošača stvaraju nedoumicu: što izabrati, što jesti?

Najvažnije je značenje ekološkog uzgoja u tome što zabranjuje upotrebu većine mineralnih gnojiva i skoro svih pesticida. Veštačka se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima, korov se uklanja mehaničkim putem (zaraženo bilje i voćke treba redovito odstranjivati).
Organski uzgojena hrana neuporedivo je boljeg i prirodnijeg ukusa jer na tržište dolazi svježija.
Takođe se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti. Među neophodnim mjerama ekološkog uzgoja je i biološka zaštita te održavanje više biljnih i životinjskih vrsta zajedno jer se na taj način međudjelovanjem živih bića smanjuje pojava štetočina.
Postoje i ekološki proizvodi na bazi aromatičnog bilja, propolisa, ulja, sapuna i sl. koji služe kao preventiva, ali i za liječenje. Biljke tretirane takvim preparatima imaju bujnije lišće te veće prinose bolje kvalitete. Sredstva za prskanje dopuštena u eko-voćarstvu dijele se na botaničke pesticide, sapune, ulja, propolis, biodinamičke preparate i dr.

Prednosti eko-hrane
Organska hrana nije, poput klasično industrijski uzgojene, puna štetnih kemikalija. Prosječna jabuka na svojoj kori sadrži dvadesetak štetnih tvari, čak i nakon pranja, a životinjama se svakodnevno daju velike doze antibiotika, hormona i antiparazita koje, konzumacijom mesa i mlijeka, unosimo u svoje organizme. S druge strane, svježi ekološki uzgojeni proizvodi sadrže najmanje 50% više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata.

Organski uzgojena hrana neuporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa jer na tržište dolazi svježija. Zagovornici ekološke hrane smatraju da sadrži i vitalnu energiju koja pojačava imunitet te je dokazano korisna u borbi protiv mnogih bolesti, naročito bolesti gastrointestinalnog trakta. Oni takođe naglašavaju da je cijena ekoloških proizvoda viša samo na prvi pogled jer ako se uzmu u obzir troškovi liječenja i bolovanja zbog bolesti koje nastaju prehranom proizvodima tretiranim hemikalijama – računica je bitno drugačija.

AKCIJA SAĐENJA DRVEĆA U SKLOPU KAMPANJE “OVA ZEMLJA NAM JE DOM”

Prva velika akcija sadnje, koja se realizuje u okviru kampanje »Ova zemlja nam je dom – Crna Gora moj dio planete«, počela je danas u osam crnogorskih opština.U Podgorici, Danilovgradu, Budvi, Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, na dvadeset lokaliteta posađeno je oko 50 hiljada mladih stabala, dok će 24. aprila akcija biti sprovedena i u ostalim crnogorskim opštinama, čime će se zasaditi ukupno 650.000 novih sadnica. Time će simbolično svaki stanovnik Crne Gore posaditi jedno novo stablo za svoje buduće generacije.Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić svečano je danas u Podgorici, na lokalitetu "Tološka šuma", otvorio prvu akciju sadnje u okviru kampanje "Ova zemlja nam je dom- Crna Gora, moj dio planete".Nakon uvodnog govora ministra Nenezića, prvu sadnicu posadio je predsjednik Vlade Crne Gore, g-din Milo Đukanović. Akciji su prisustvovali i predsjednik Skupštine Crne Gore g-din Ranko Krivokapić, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar za informaciono društvo prof. dr Vujica Lazović, ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Milutin Simović, ministar prosvjete i nauke prof. dr Sreten Škuletić, ministar Unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović, ministar pravde Miraš Radović, kao i drugi predstavnici državnih institucija, Glavnog grada, Generalštaba vojske Crne Gore, Udruženja gorana Podgorice, učenici osnovnih škola, dječijih vrtića i druge javne ličnosti.Današnja akcija u Podgorici organizovana je u saradnji sa Glavnim gradom i Udruženjem gorana, gdje je na sedam lokaliteta u gradu posađeno preko 10.200 stabala.U svom uvodom obraćanju ministar Nenezić je istakao da je cilj kampanje podizanje svijesti o značaju životne sredine kako za sadašnje, tako i za generacije koje dolaze.Crna Gora je zemlja sa dugom istorijom i ponos na zemlju iz koje smo potekli treba da se odražava i kroz pozitivan i savjestan odnos prema životnoj sredini. Pokretanjem ove kampanje želimo svakom pojedincu i svim njegovim zajednicama ukazati na suštinu i potencijalnost čovjeka u njegovoj evoluciji. Crnu Goru nijesmo naslijedili od predaka, već smo je pozjamili od svojih potomaka i stoga moramo ukazati na odgovoran odnos prema sredini u kojoj živimo.

Sprovedene aktivnosti NVO "Zeleni Crne Gore"

Međunarodni stručni skup na temu "Energija u ekološkoj državi", jul 2002. godine.
Učešće predstavnika ZELENIH u delegaciji koja je boravila na Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johanesburgu, septembar 2002. godine.
Okrugli sto na temu "Održiv razvoj u Crnoj Gori", decembar 2002. godine.
Organizovanje tribine o ekološkim problemima u opštini Ulcinj i formiranje Oštinskog odbora ZELENIH – Ulcinj, januar 2003. godine.
Obilazak ambasada, konzulata i međunarodnih institucija, februar 2003. godine.
Organizovanje tribine o ekološkim problemima u opštini Pljevlja i formiranje Opštinskog odbora ZELENIH – Pljevlja, februar 2003. godine.
Organizovanje Workshopa "Mjesto i uloga malih hidroelektrana u Crnoj Gori, februar 2003 godine.
Formiranje Lige za nepušače, akcija zabrane reklamiranja cigareta i "Zone bez dima" u saradnji sa Crnogorskim društvom za borbu protiv raka, april 2003. godine.
Akcija čišćenja i uređenja pojedinih djelova Velike plaže u Ulcinju, april 2003. godine.
Obuka za eko – patrole, jun 2003. godine.
Prezentacija izraelske tehnologije o tretmanu čvrstog otpada, jul 2003. godine.
Akcija uređenja korita rijeke Breznice - Pljevlja, septembar 2003. godine.
Organizovanje Konferencije "Aluminijum, automobil i ekologija", oktobar 2003. godine.
Akcija sađenja drvoreda magnolija u Budvi, decembar 2003. godine.

EKO KUCE

Zašto??

ZDRAVE I EKOLOŠKE
Osnovni građevinski materijal je drvo koje po svojoj strukturi, boji i mirisu vaši za najzdraviji građevinski materijal. Zidni paneli se proizvode od OSB ploča koje su proizvedene na prirodnoj bazi i spadaju u ekološki zdrave materijale za život ljudi. Za izolacione materijale upotrebljavaju se prirodna mineralna vuna i stiropor koji su prirodna, toplotna i zvučna izolacija.



BOLJA ISKORIŠĆENOST PROSTORA

Zidovi su tanji od klasičnih, čime se povećava iskorišćenost prostora koji zauzima kuća za 10%.

KRATKO VREME GRADNJE
Brzo useljenje. Kako se cela konstrukcija i svi građevinski elementi izrađuju i obezbeđuju pre gradnje, vreme gradnje kuće se praktično svodi na vreme montaže gotovih elemenata (kuća je gotova za 5-7 dana.), što doprinosi nižim troškovima gradnje. Nije potrebno čekati da se osuše zidovi, ploča, itd. Samim tim vreme useljenja je značajno skraćeno.

BOLJE TERMIČKI IZOLOVANE

Dobra toplotna izolacija našim kućama omogućava uštedu toplotne energije do 40% po grejnoj sezoni.

PRILAGODLJIVIJE I OTPORNIJE NA ZEMLJOTRESE
Lakša konstrukcija od klasičnih zidanih kuća omogućava postavljanje i na slabo nosećim površinama. Montažne kuće su otpornije na zemljotrese o klasično gradbenih kuća. Ova značajna prednost postignuta je dobro projektovanom konstrukcijom.

RADIOAKTIVNI GROMOBRANI, (BEZ)OPASNI?

Radioaktivni gromobrani koji su sedamdesetih godina, postavljani na svim većim zgradama u zemlji, danas su postali otvoren ekološki problem. Godine 1986, donesen je Zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenja, kojim je zabranjeno postavljanje novih i ujedno je dat rok od deset godina, da se uklone stari, radioaktivni gromobrani. Taj rok je istekao davne 1996 godine, a gromobrani, oni su ipak ostali...

Radioaktivni gromobrani su mnogo efikasniji i ekonomičniji od klasičnih, a imaju i mnogo veći radijus pokrića. Gromobrani su u vidu šipke u čijoj sredini se nalazi radioaktivno punjenje koje privlači elektricitet, a na dnu se nalazi olovna zaštita u obliku levka koji je okrenut nagore, tako da se jonizujuće zračenje usmerava ka nebu. U normalnom stanju ovi gromobrani nisu opasni, u stanovima gde ljudi žive ne može se registrovati povećana radioaktivnost, tako da direktna opasnost po zdravlje ljudi ne postoji. Ovde opasnost prestavlja oslabljena (stara), konstrukcija, pa postoji mogućnost rušenja, nakrivljenja i havarija, u takvoj situaciji mogu da se okrenu i ozrače dio okoline i ljudi.

Još veću opasnost prestavlja podatak da u Crnoj Gori ne postoji organizacija koja bi evidentirala i popisala sve radioaktivne gromobrane i bila zadužena za vršenje mejsečne tehničke provjere i ispravnosti ovih gromobrana, godišnje dozimetrijske provere istih. Brine takodje podatak o nepostojanju adekvatnog skladišta, istrošenih radioaktivnih izvora iz eventualno uklonjenih radioaktivnih gromobrana.